Zvanično ime:
Republika Srbija
U sastavu Srbije su dve Autonomne pokrajine:
Vojvodina i Kosovo i Metohija.
Lice koje se zatekne ili naiđe na mesto saobraćajne nezgode u kojoj ima povređenih lica dužno je da odmah obavesti policiju i/ili službu hitne medicinske pomoći i da u skladu sa svojim znanjima, sposobnostima i mogućnostima, pruži pomoć licima povređenim u saobraćajnoj nezgodi i po potrebi ih preveze do najbliže zdravstvene ustanove.
Za vozila strane registracije neophodno je dobiti od policije Potvrdu o oštećenju vozila, koju treba pokazati na granici prilikom izlaska iz Srbije.
U slučaju da vlasnik potpuno napušta oštećeno vozilo strane registracije, treba da ga prijavi carinskim organima ili lokalnoj jedinici AMSS na broj telefona 1987 , koja će sprovesti dalji postupak. U oba slučaja potrebno je uzeti Potvrdu o predaji vozila, da bi se brže regulisale formalnosti u zemlji u kojoj je vozilo registrovano.
Ako strani turista ulazi u Srbiju sa oštećenom karoserijom vozila, obavezan je da se obrati ovlašćenim licima na granici radi utvrđivanja štete i dobijanja potvrde o tome.
Auto-moto savez Srbije usluge pomoći na putu obezbedjuje za sve motorizovane građane na teritoriji Srbije, dok je za članove AMSS, odnosno inostranih auto-moto klubova, veliki broj ovakvih usluga potpuno besplatan.
Za ostvarivanje pomoći na putu potrebno je pozvati Operativni centar AMSS preko telefonskog broja 1987 ili 987 koji je u funkciji do 31.12.2012. godine.
Voda sa javnih česama je takođe bezbedna za piće, osim ako posebnim upozorenjem nije naznačeno da nije za piće.
Bolnice i klinike postoje u svim većim gradovima, a ambulante u manjim mestima.
Strani državljani, kao i srpski državljani koji žive i rade u inostranstvu, za vreme boravka u Srbiji imaju pravo na hitnu medicinsku pomoć. Državljani zemalja sa kojima je sklopljen međunarodni sporazum o zdravstvenom osiguranju, pravo na hitnu medicinsku pomoć u Srbiji ostvaruju na osnovu potvrde svog zdravstvenog osiguranja. Oni pravo na hitnu medicinsku pomoć ostvaruju uz određene obrasce (ukoliko su oni propisani), ili na osnovu isprave kojom dokazuju da su osigurani u svojoj zemlji.
Hitnu medicinsku pomoć na osnovu isprave kojom dokazuju da su zdravstveno osigurani u svojoj državi, ostvaruju građani Slovačke, Poljske, Bugarske i Velike Britanije. Ovo pravo na osnovu propisanog obrasca ostvaruju građani sledećih država: Makedonije, Rumunije, Mađarske, Češke, Italije, Francuske, Luksemburga, Belgije, Holandije, Nemačke, Austrije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ukoliko osiguranici navedenih zemalja, kod sebe nemaju neophodnu potvrdu, postoji mogućnost da im se hitna pomoć pruži, a da se potvrda zahteva naknadno od njihovog matičnog osiguranja. Stranim državljanima, koji su hronični ili akutni pacijenti (na dijalizi, insulinu…), potrebne su posebne potvrde da bi im se takve zdravstvene usluge bez plaćanja pružile u Srbiji.
Državljani zemalja sa kojima Srbija nema potpisan međunarodni sporazum o zdravstvenom osiguranju, plaćaju hitnu medicinsku pomoć pruženu za vreme privremenog boravka u Srbiji. Po povratku u svoju zemlju, novac mogu da refundiraju od svoje osiguravajuće kuće.
Postoje 00-24 dežurne zdravstvene ustanove za sve vrste hitnih slučajeva ili povreda a u većim gradovima postoje i 00-24 dežurne stomatološke ordinacije.
Dežurne apoteke takođe rade 00-24, s tim što je za neke od lekova obavezan lekarski recept.
Republički zavod za zdravstveno osiguranje - www.rzzo.rs
Republika Srbija
U sastavu Srbije su dve Autonomne pokrajine:
Vojvodina i Kosovo i Metohija.
- Državni simboli: Grb Republike Srbije - dvoglavi beli orao, sa štitom, krstom, četiri ocila i krunom Nemanjića, a himna je svečana pesma “Bože pravde”. Narodna zastava je horizontalna trobojka sa bojama (odozgo na dole) crvena, plava i bela, dok državna zastava isto izgleda, s tim što u centru, ima mali grb Srbije.
- Položaj i površina:
Srbija se nalazi u jugoistočnom delu Evrope, u centralnom delu Balkanskog poluostrva, na površini od 88.361 km2. Graniči se sa Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom, Makedonijom, Albanijom , Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom. - Klima:
Umereno kontinenetalna klima (vruća leta sa prosečnom temperaturom oko 30°C i snežne zime sa temperaturama - 5°C do 10°C). - Vremenska zona:
Centralno Evropsko Vreme, GMT + 1 - Glavni grad:
Beograd, sa populacijom preko 1.6 miliona, predstavlja administrativni, ekonomski i kulturni centar Srbije. - Najveći gradovi u Srbiji
Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac - Najduže reke u Srbiji:
Dunav 588 km (od ukupno 2783 km), Zapadna Morava 308 km, Južna Morava 295 km, Ibar 272 km, Drina 220 km (od ukupno 346 km) - Jezik:
Zvanični jezik u Srbiji je Srpski, a zvanično pismo je ćirilica, a koristi se i latinično pismo. Nacionalne manjine imaju zakonsko pravo da svoj jezik i pismo koriste u službenoj upotrebi u područjima u kojima žive. - Veroispovest:
Dominantna veroispovest je pravoslavna. Osim Srpske pravoslavne crkve postoje i druge verske zajednice u Srbiji: islamska, katolička, protestantska, jevrejska i druge. - Valuta:
Novčana jedinica u Srbiji je DINAR (RSD) - 1 Dinar = 100 Para.
novčići: 1, 2, 5, 10 i 20 Dinara
banknote: 10, 20, 50, 100, 200, 1000, 2000 i 5000 Dinara - Zamena valuta obavlja se u menjačnicama i bankama.
- Kreditne kartice:
Međunarodne kreditne kartice Visa, Master Card, Diners su prihvaćene u većini prodavnica, restorana i hotela. - Voda:
Voda iz gradskih vodovoda je bezbedna za piće kao i voda sa javnih česmi ukoliko nije istaknuto upozorenje da nije za piće. U apartmanu slobodno možete da koristite vodu za piće iz gradskog vodovoda. - Električna struja:
220 V, 50 Hz - Praznici – neradni dani:
Januar 1. i 2. – Nova godina
Januar 7. – prvi dan pravoslavnog Božića
Februar 15. – Dan državnosti Republike Srbije
Maj 1. i 2. – Međunarodni dan rada
Pravoslavni Uskrs – od Velikog petka do drugog dana Uskrsa.
Vernicima je omogućeno da ne rade na dane svojih verskih praznika u zavisnosti od njihove veroispovesti. - Opšti uslovi za ulazak u Republiku Srbiju
- važeća putna isprava;
- važeća viza u putnoj ispravi, ako je viza za Srbiju potrebna za državljane države čiju putnu ispravu poseduje;
- dokaz o posedovanju finansijskih sredstava za boravak u Srbiji. Dovoljnim sredstvima se smatra iznos od 50 evra po danu boravka, a dokaz je gotovina u navedenom iznosu, izvod sa bankovnog računa, putnički čekovi, kreditne kartice, kao i garantno pismo;
- potvrda o vakcinisanju, odnosno, potvrda da nije oboleo od zarazne bolesti, a dolazi sa područja zahvaćenih epidemijom zaraznih bolesti, koja se određuju prema podacima Ministarstva zdravlja;
- ukoliko maloletna lica putuju sa jednim od roditelja potrebno je overeno punomoćje drugog roditelja, odnosno, kada putuju sa trećim licem, oba roditelja ili staratelja;
- preporučuje se posedovanje polise zdravstvenog osiguranja za period boravka u Srbiji na iznos medicinskih troškova koji ne može biti manji od 20.000 EUR.
Obaveza stranaca da prijave boravak po dolasku u Srbiju
Pravna i fizička lica koja pružaju usluge smeštaja strancima uz naknadu, kao i lica kod kojih stranci dolaze u posetu, dužna su da nadležnom organu prijave boravak stranaca, u roku od 24 časa od časa pružanja usluge smeštaja strancu, odnosno od časa dolaska stranca u posetu.
Stranac koji ne koristi smeštaj iz stava 1. ovog člana dužan je da nadležnom organu prijavi boravak i promenu adrese stana u roku od 24 časa od dolaska u mesto boravišta, odnosno od dana promene adrese stana u boravištu.
Svim posetiocima osim državljana Crne Gore i Bosne i Hercegovine potreban je važeći pasoš. Državljani ove dve zemlje u Srbiju ulaze sa važećom ličnom kartom.
Informacije:
Ministarstvo za inostrane poslove Srbije,
Kneza Miloša 24 - 26, 11000 Beograd;
011 3615 055, 3616 333, 3615 666, 3618 803 (Konzularno odeljenje)
faks: 011 3618 366
[email protected].
http://www.mup.gov.rs/
Turistička organizacija Srbije
Dečanska 8a/V, 11000 Beograd
Telefon: 011/ 3342 521, 3232 586, Faks: 322 1068
www.srbija.travel
- SAOBRAĆAJNI PROPISI
Opšte odredbe
- 120 km/h na auto-putu,
- 100 km/h na motoputu,
- 80 km/h na ostalim putevima.
U motornom vozilu na prednjem sedištu ne sme se prevoziti dete mlađe od 12 godina, kao ni lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima.
Dete do tri godine starosti prevozi se u bezbednosnom sedištu, odnosno korpi, osim u vozilima za javni prevoz putnika.
Korišćenje sigurnosnih pojaseva je obavezno.
Vozač ne sme da koristi telefon, odnosno druge uređaje za komunikaciju ukoliko nema, odnosno ne koristi, opremu koja omogućava telefoniranje bez angažovanja ruku za vreme vožnje.
Upotreba svetala u saobraćaju
Danju, na motornom vozilu za vreme vožnje u saobraćaju na putu, moraju da budu uključena kratka, odnosno dnevna svetla.
Brzina
Vozač je dužan da brzinu kretanja vozila prilagodi osobinama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobraćaja i drugim saobraćajnim uslovima, tako da vozilo može blagovremeno da zaustavi pred svakom preprekom.
Na putu u naselju, vozač ne sme vozilom da se kreće brzinom većom od 50 km/h, odnosno brzinom većom od brzine dozvoljene postavljenim saobraćajnim znakom za celo naselje ili njegov deo.
Na putu van naselja vozač ne sme vozilom da se kreće brzinom većom od:
Posebne odredbe o saobraćaju bicikala, mopeda, tricikala, četvorocikala i motocikala
Vozač i putnik motocikla, mopeda, tricikla i četvorocikla moraju za vreme vožnje nositi na glavi zakopčanu homologovanu zaštitnu kacigu.
Vozač bicikla, mopeda, tricikla, odnosno motocikla, ne sme da prevozi lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima.
Motocikli su obavezni da danju i noću za vreme vožnje imaju uključena svetla.
Kontrola u saobraćaju
Prilikom obavljanja kontrole, policijski službenik - može tražiti od lica (koje u saobraćaju na putu upravlja vozilom) da mu da na uvid - vozačku dozvolu, ličnu kartu ili drugu ispravu koja može poslužiti za utvrđivanje identiteta, tahografski uložak, uverenje o ispravnosti prepravljenog vozila, odnosno potvrdu o ispravnosti prepravljenog vozila na pogon na gas, vršiti provere njegovih podataka kroz evidencije i preduzimati prema vozačima propisane radnje i mere.
Ukoliko vozač- očigledno pokazuje znake umora, bolesti, povrede, odnosno neuravnoteženog duševnog stanja i ukoliko je očigledno smanjena njegova sposobnost za upravljanje vozilom - policijski službenik će ga dovesti u zdravstvenu ustanovu radi podvrgavanja stručnom pregledu.
U cilju utvrđivanja da li je vozač - pod dejstvom alkohola, psihoaktivnih supstanci i sl. - policijski službenik će ga podvrgnuti ispitivanju odgovarajućim sredstvima (alkometar, droga test i dr.), a ukoliko to nije moguće – dovešće ga u najbližu odgovarajuću zdravstvenu ustanovu radi podvrgavanja stručnom pregledu.
Vozač ima pravo, ukoliko osporava količinu alkohola izmerenu odgovarajućim sredstvima da - na licu mesta podnese zahtev i da na sopstveni trošak bude podvrgnut analizi krvi i urina.
Kontrola vozila – vrši se radi utvrđivanja da li je vozilo upisano u jedinstveni registar vozila i da li postoji registraciona nalepnica, da li je ono tehnički ispravno i da li u pogledu tereta odgovara uslovima propisanim za vozila u saobraćaju.
U vršenju svojih ovlašćenja, policijski službenik - može:
- Isključiti vozača iz saobraćaja
- Isključiti vozilo iz saobraćaja
- Zadržati vozača
- Uputiti vozača na kontrolni lekarski pregled
- Uputiti vozilo na kontrolni tehnički pregled
- Podvrgnuti vozača - utvrđivanju prisustva alkohola i/ili psihoaktivnih supstanci
- Zaustaviti vozilo, odnosno uputiti radi zaustavljanja vozila na bezbednom mestu
- Izdati nalog za napuštanje puta
- Izdati nalog za uklanjanje, odnosno premeštanje vozila
- Izdati nalog za postavljanje uređaja kojima se sprečava odvoženje vozila
- Izdati nalog da se izvrši merenje osovinskog opterećenja, odnosno ukupne mase vozila
- Oduzeti predmete prekršaja
- Oduzeti obrazac strane vozačke dozvole (kada vozač poseduje više od jedne vozačke dozvole)
- Naložiti mere za otklanjanje, odnosno sprečavanje nastanka opasnosti na putu
- Vršiti snimanje saobraćaja i učesnika u saobraćaju korišćenjem odgovarajućih sredstava (u cilju dokumentovanja prekršaja i drugih delikta u saobraćaju, sa ili bez spoljnih obeležja policije)
Saobraćajne nezgode
Lice koje se zatekne ili naiđe na mesto saobraćajne nezgode u kojoj ima povređenih lica dužno je da odmah obavesti policiju i/ili službu hitne medicinske pomoći i da u skladu sa svojim znanjima, sposobnostima i mogućnostima, pruži pomoć licima povređenim u saobraćajnoj nezgodi i po potrebi ih preveze do najbliže zdravstvene ustanove.
Za vozila strane registracije neophodno je dobiti od policije Potvrdu o oštećenju vozila, koju treba pokazati na granici prilikom izlaska iz Srbije.
U slučaju da vlasnik potpuno napušta oštećeno vozilo strane registracije, treba da ga prijavi carinskim organima ili lokalnoj jedinici AMSS na broj telefona 1987 , koja će sprovesti dalji postupak. U oba slučaja potrebno je uzeti Potvrdu o predaji vozila, da bi se brže regulisale formalnosti u zemlji u kojoj je vozilo registrovano.
Ako strani turista ulazi u Srbiju sa oštećenom karoserijom vozila, obavezan je da se obrati ovlašćenim licima na granici radi utvrđivanja štete i dobijanja potvrde o tome.
Obavezna oprema
Pomoć na putu
Auto-moto savez Srbije usluge pomoći na putu obezbedjuje za sve motorizovane građane na teritoriji Srbije, dok je za članove AMSS, odnosno inostranih auto-moto klubova, veliki broj ovakvih usluga potpuno besplatan.
Za ostvarivanje pomoći na putu potrebno je pozvati Operativni centar AMSS preko telefonskog broja 1987 ili 987 koji je u funkciji do 31.12.2012. godine.
- Više informacija:
http://www.amss.org.rs/
- Voda
Voda sa javnih česama je takođe bezbedna za piće, osim ako posebnim upozorenjem nije naznačeno da nije za piće.
Zdravstvena zaštita
Bolnice i klinike postoje u svim većim gradovima, a ambulante u manjim mestima.
Strani državljani, kao i srpski državljani koji žive i rade u inostranstvu, za vreme boravka u Srbiji imaju pravo na hitnu medicinsku pomoć. Državljani zemalja sa kojima je sklopljen međunarodni sporazum o zdravstvenom osiguranju, pravo na hitnu medicinsku pomoć u Srbiji ostvaruju na osnovu potvrde svog zdravstvenog osiguranja. Oni pravo na hitnu medicinsku pomoć ostvaruju uz određene obrasce (ukoliko su oni propisani), ili na osnovu isprave kojom dokazuju da su osigurani u svojoj zemlji.
Hitnu medicinsku pomoć na osnovu isprave kojom dokazuju da su zdravstveno osigurani u svojoj državi, ostvaruju građani Slovačke, Poljske, Bugarske i Velike Britanije. Ovo pravo na osnovu propisanog obrasca ostvaruju građani sledećih država: Makedonije, Rumunije, Mađarske, Češke, Italije, Francuske, Luksemburga, Belgije, Holandije, Nemačke, Austrije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ukoliko osiguranici navedenih zemalja, kod sebe nemaju neophodnu potvrdu, postoji mogućnost da im se hitna pomoć pruži, a da se potvrda zahteva naknadno od njihovog matičnog osiguranja. Stranim državljanima, koji su hronični ili akutni pacijenti (na dijalizi, insulinu…), potrebne su posebne potvrde da bi im se takve zdravstvene usluge bez plaćanja pružile u Srbiji.
Državljani zemalja sa kojima Srbija nema potpisan međunarodni sporazum o zdravstvenom osiguranju, plaćaju hitnu medicinsku pomoć pruženu za vreme privremenog boravka u Srbiji. Po povratku u svoju zemlju, novac mogu da refundiraju od svoje osiguravajuće kuće.
Hitni slučajevi
Postoje 00-24 dežurne zdravstvene ustanove za sve vrste hitnih slučajeva ili povreda a u većim gradovima postoje i 00-24 dežurne stomatološke ordinacije.
Dežurne apoteke takođe rade 00-24, s tim što je za neke od lekova obavezan lekarski recept.
Veterinarska služba
Više informacija:
Republički zavod za zdravstveno osiguranje - www.rzzo.rs
Trudimo se da prilikom kreiranja sadržaja sve informacije koje predstavljaju deo ovog sajta budu ispravne u trenutku objavljivanja, ali ne možemo garantovati za njihovu ispravnost. Ne možemo biti odgovorni za bilo kakve akcije preduzete na osnovu predstavljenih informacija i saveta i ne snosimo odgovornost za bilo kakve štete i gubitke materijalne i nematerijalne prirode koje mogu proizaći iz takvih akcija.